Gastrointestinalne bolesti

Gastrointestinalne bolesti

Što su gastrointestinalne bolesti?

Gastrointestinalne bolesti uključuju svaki poremećaj koji pogoršava probavu, apsorpciju ili prolaz hrane kroz želudac i crijeva.
Djelotvorna probava i apsorpcija su neophodni za vašeg ljubimca kako bi bio sposoban izgraditi i obnavljati tkiva i dobiti vitalnu energiju. Kako hrana prolazi kroz želudac i crijeva, probavni sokovi razgrađuju kompleksne hranjive tvari u supstance dovoljno male da prođu kroz stijenku crijeva - proces poznat kao probava. Nakon toga bivaju apsorbirani, a ostatak prolazi u debelo crijevo gdje se višak vode uklanja, a ostalo izbacuje kao feces.

Čimbenici koji mogu utjecati na razvoj gastrointestinalnih bolesti pasa i mačaka su:

DOB
Kolitis (upala crijeva) prevladava kod pasa mlađih od 5 godina, dok je zatvor češći kod starijih životinja.

PASMINA
Neke pasmine kao Njemačka doga, Njemački ovčari, Zlatni retriveri i Škotski ovčari su znatno skloniji gastrointestinalnim bolestima.

PONAŠANJE
Psi skloni jedenju otpadaka s ulice imaju povećan rizik od probavnih problema.

HRANA
Probavni problemi mogu biti uzrokovani hranom niske kvalitete, hranom bogatom mastima, iznenadnim promjenama hrane ili preosjetljivošću na hranu.

Prepoznavanje znakova gastrointestinalnih bolesti
Ako primjetite bilo koji od ovih simptoma, konzultirajte se sa svojim veterinarom, jer gastrointestinalne bolesti je najbolje liječiti što ranije.

Znakovi gastrointestinalnih bolesti:
- Povraćanje
- Proljev
- Krv ili sluz u fecesu
- Napor prilikom defekacije

Ostali manje specifični zakovi su:
- Gubitak težine
- Nenormalno jak ili slab apetit
- Bolna i tvrda trbušna stijenka
- Potištenost

VAŽNO
Dehidracija je ozbiljna posljedica jakog povraćanja ili proljeva. Odmah potražite savjet vašeg veterinara.

Dijagnostika
U puno slučajeva, fizički simptomi su dovoljni vašem veterinaru za postavljanje dijagnoze. No ipak, u nekim slučajevima, treba napraviti pregled krvi i fecesa, ako je potrebno i složenije pretrage kao što su RTG, endoskopija ili dijagnostički kirurški zahvat. Ako vaš veterinar sumnja na preosjetljivost na hranu, može preporučiti eliminacijsku dijetu. Najčešće dijagnosticirane promjene uključuju:

- Akutni gastroenteritis. Ta generalizirana upala probavnog trakta je obično uzrokovana konzumiranjem zagađene vode ili toksičnih supstanci. Karakterizirana je iznenadnim povraćanjem ili proljevom.
- Insuficijencija egzokrinog pankreasa. To stanje rezultira oštećenom probavom i velikim količinama mekog fecesa, zajedno s povećanim apetitom i gubitkom težine.
- Smanjena resorpcija u tankom crijevu. To stanje se često javlja kada je tanko crijevo upaljeno i resorpcija hranjivih sastojaka smanjena. To uzrokuje učestale proljeve, gubitak težine i apetita.
- Kolitis. Ta upala debelog crijeva uzrokuje učestalu i često bolnu defekaciju i proljev koji može sadržavati krv i sluz.

Podsjetnik za vlasnika
- Uočite rane simptome bolesti i ne oklijevajte obratiti se vašem veterinaru
- Hranite ljubimca samo s hranom preporučenom od vašeg veterinara
- Ne dajte vašem ljubimcu ostatke hrane od stola
- Spriječite ljubimca da vani uzima hranu
- Ne dajte sami lijekove kao npr. laksative, jer su oni uglavnom neprikladni za životinje
- Konzultirajte se sa svojim veterinarom prije promjene hrane ili lijekova

[ ... ]

Bolesti jetre

Bolesti jetre

Što su to bolesti jetre?


Termin "bolesti jetre" pokriva širok raspon stanja kada su jetrene funkcije smanjene i manje efikasne nego što je normalno.
Jetra je najveći unutarnji organ u tijelu psa i mačke, koja ima oko 1500 funkcija. Ona ima najveću ulogu u probavi i konverziji hranjivih sastojaka, otklanjanju toksičnih supstanci i sintezi ključnih komonenti krvi kao i skladište za vitamine i minerale.
mnogi poremećaji funkcije jetre, kao oni uzrokovani virusima, bakterijama ili oštećenja ljekovima ili kemikalijama, rezultiraju upalom - poznatom kao hepatitis. Snažna, dugotrajna uplala, ako se ne liječi, može dovesti do zamjene zdravih stanica jetre s ožiljnim tkivom.
Funkcije jetre takođe mogu biti oslabljene zbog bolesti u bilo kojem dijelu tijela, a neki ljubimci su rođeni s abnormalnim krvnim žilama koje obilaze jetru te je ne opskrbljuju hranjivim sastojcima.

Čimbenici koji mogu utjecati na razvoj bolesti jetre kod pasa i mačaka su:

DOB
Urođeni i stečeni poremećaji obično pokazuju simptome u ranoj dobi, dok su tumori jetre češći kod ljubimaca starijih od 10 godina.

PASMINA
Neke pasmine, kao Bedlington terijer, Yorkshire terijer, Koker španijel i Sijamska mačka su predisponirane da budu rođene s bolestima jetre ili da ih razviju tijekom života.

OKOLIŠ
Toksične kemikalije (kao što su pesticidi i herbicidi) i lijekovi, ako su slučajno uzeti, mogu rezultirati oštećenjem jetre.

TJELESNA KONDICIJA
Mačke s prekomjernom tjelesnom težinom ili ako ne jedu 4-5 dana iz bilo kojeg razloga, imaju veliku vjerojatnost oboliti od bolesti jetre.

Prepoznajte znakove bolesti jetre

Teško je prepoznati da li vaš ljubimac ima bolesnu jetru, jer simptomi su isti kao i kod mnogih drugih bolesti, a to su:
- slab apetit
- nevoljkost
- proljev i povraćanje
- gubitak težine
- pojačana žeđ kod pasa

Specifični simptomi kod ponekih uznapredovalih slučajeva uključuju:
- žuticu (žute sluznice usta, oka i kože)
- nenormalno ponašanje (simptomi od strane nervnog sistema)
- nakupljanje tekućine u trbušnoj šupljini

VAŽNO
Bolesti jetre mogu biti praćene širokim varijacijama simptoma. Ako imate bilo kakvu sumnju o zdravlju vašeg ljubimca, konzultirajte se s vašim veterinarom.

Dijagnostika
Opsežan fizički pregled vašeg ljubimca može navesti veterinara da posumnja na bolesti jetre. Budući da fizički znaci bolesti jetre nisu specifični, vaš veterinar će poduzeti niz zahvata da postavi preciznu dijagnozu.
To može uključivati:
Pretrage krvi
Njima se detektiraju biokemijske promjene koje mogu upućivati na oštećenje ili nenormalnu funkciju jetre.
Snimanje jetre
Promjena oblika, veličine ili opskrbljenosti krvlju mogu otkriti ultrazvučnim ili rentgenskim snimanjem.
Biopsija jetre
Mali uzorak jetre laboratorijskom obradom može ukazati na problem u jetri.

Podsjetnik za vlasnika
- Uočite rane simptome bolesti i ne oklijevajte obratiti se vašem veterinaru
- Hranite ljubimca samo s hranom preporučenom od vašeg veterinara
- Podijelite dnevnu količinu hrane na puno malih obroka, uključujući i jedan prije spavanja
- Pratite težinu, ponašanje i zdravlja vašeg ljubimca
- Savjetujte se s vašim veterinarom prije promjene lijeka ili režima hranjenja

[ ... ]

Preosjetljivost na hranu

Preosjetljivost na hranu

Što je to preosjetljivost na hranu?

Preosjetljivost na hranu je općeniti izraz koji opisuje neželjene reakcije na hranu. Dva su glavna oblika preosjetljivosti:
- Alergija na hranu ili hipersenzibiliziranost, javlja se kada tijelo ima imunološku reakciju na pojedini sastojak iz hrane (na alergen).
- Netolerancija na hranu je kada preosjetljivost ima drugi uzrok, a ne imunološku reakciju.

Klinički simptomi preosjetljivosti na hranu su obično probavni problemi ili iritacije kože, koji iako nisu opasni po život, bitno smanjuju kvalitetu života vašeg ljubimca.
Mehanizam djelovanja preosjetljivosti na hranu, alergen koji je okidač reakcije gotovo uvijek je protein. Jednom razvijena, alergija može trajati doživotno, tako da je jedino rješenje uklanjanje te supstance iz hrane.

Čimbenici koji mogu uvećati rizik od preosjetljivosti na hranu su:

HRANA
Najčešći alergeni za pse su govedina, mliječni proizvodi i pšenica, a za mačke govedina, mliječni proizvodi i riba.

OSTALA OŠTEĆENJA
Upale, infekcije, operacije i neki tipovi lijekova mogu oštetiti probavni trakt i povećati mogućnost preosjetljivosti na hranu.

DOB
Preosjetljivost na hranu je puno češća u ranoj dobi i razne alergijske reakcije su jače kod mladih životinja.

PASMINA
Neke pasmine su sklonije razvoju preosjetljivosti na hranu, uključujući Sijamske mačke, West Highland White terijere, Koker španijele i zbog preosjetljivosti na gluten Irski seteri.

Prepoznavanje simptoma preosjetljivosti na hranu
Postoji cijeli niz simptoma od kojih može patiti vaš ljubimac preosjetljiv na hranu.

Znaci preosjetljivosti na hranu:
- povraćanje
- proljev
- vjetrovi
- učestali svrbež, perutanje i opadanje dlake
- upaljena, zacrvenjena koža
- usporen rast mladih životinja
- ponekad kašalj, kihanje i suzenje

VAŽNO
Neki simptomi preosjetljivosti na hranu su isti kao i drugih ozbiljnih bolesti. Ako sumnjate da vaš ljubimac pati od preosjetljivosti na hranu, savjetujte se s vašim veterinarom što je prije moguće.

Dijagnostika
Budući da je znakove preosjetljivosti na hranu obično teško razlikovati od ostalih bolesnih stanja, vaš veterinar će napraviti detaljan fizički pregled, i također vas pitati o dosadašnjoj prehrani i ponašanju vašeg ljubimca.

Ako sumnjate na preosjetljivost na hranu, vaš veterinar će tražiti popis sve hrane koju je vaš ljubimac do sada jeo. Također će možda staviti vašeg ljubimca tijekom 10 tjedana na strogi režim hranjenja samo posebnom hranom u kojoj su proteini hidrolizirani. (Hidrolizirani proteini znači da su oni rastavljeni na komponente toliko male da ne mogu ući u alergijsku reakciju). Taj postupak potvrđuje dijagnozu i može pomoći u identifikaciji sastojka koji uzrokuje preosjetljivost. Vrlo je važno da tijekom hranjenja tom hranom ne dajete svom ljubimcu apsolutno ništa drugo, jer će to otežati dijagnostiku. Vaš veterinar će također tražiti da pratite reakcije svog ljubimca na tu hranu.

Podsjetnik za vlasnika
- Budući da sastojci koji uzrokuju preosjetljivost na hranu mogu biti u raznim proizvodima osigurajte ljubimcu samo hranu preporučenu od veterinara
- Ne hranite otpacima od stola i ostacima hrane
- Spriječite vašeg psa da moli za hranu i uzima je od ljudi koji nisu upoznati s posebnim režimom prehrane vašeg psa
- Osigurajte dovoljne količine čiste, svježe vode uvijek dostupne
- Ako se znaci bolesti vrate, ne okolijevajte posjetiti vašeg veterinara

[ ... ]

Priprema pčelinjaka za pčelarsku sezonu i zimu (V)

Priprema pčelinjaka za pčelarsku sezonu i zimu (V)

- Prvi proljetni pregled zajednica važan je zbog utvrđivanja stanja na pčelinjaku te planiranja pčelarske proizvodnje u tekućoj godini. Obavlja se kada je temperatura zraka viša od 15 °C, sunčano i bez vjetra. Pri pregledu treba utvrditi jačinu pčelinjeg društva, količinu hrane, zdravstveno stanje, kvalitetu matice, količinu legla i kvalitetu saća.

- Pod obaveznim proljetnim radovima podrazumijevamo: postepeno odzimljavanje zajednice, čišćenje podnice, spajanje slabih zajednica, liječenje bolesnih, kontrola invadiranosti varoom, poticajno prihranjivanje, uređenje higijenskog pojilišta, užičavanje okvira, zaštita rezervnog saća od voskovog moljca.

- Prije zime trebamo biti sigurni da je zajednica zdrava, pa je takvu uzimiti sa dovoljno kvalitetne hrane (lagani med, i dodatno prihranjivanje šećernim sirupom ili pogačama). Košnice zaštititi od sjevernih vjetrova, vlage uz pravilnu ventilaciju da bi zajednica uspjela prezimiti.

[ ... ]

Priprema obroka na ribnjaku i načini davanja hrane (V)

Priprema obroka na ribnjaku i načini davanja hrane (V)

- Hranidbeni obroci na ribnjaku ovise prvenstveno o vrsti uzgajane ribe (njezine hranidbene navike) i o dobnoj kategoriji pa se prema tome treba i raavnati prilikom njihovog sastavljanja. Najvažnije je da svi sastojci (bjelančevine, šećeri, masti, vitamini i minerali) budu raspoređeni u pravilnim omjerima tj. da je hrana izbalansirana. Ako se radi o tzv. vlažnoj hrani ona se treba čuvati na hladnome i davati uvijek svježa inače postoji opasnost od njezinog kvarenja i moguće zaraze jer se radi o iznutricama, klaoničkim otpacima i konfiskatu, te različitim ostacima iz riblje industrije. Puno jednostavnije i higijenski sigurnije je koristiti gotove hranidbene smjese odnosno suhu hranu s tim da trebamo prema veličini ribe odrediti da li ćemo joj pounuditi granule ili pelete.

- Postoji nekoliko načina davanja hrane, to su:

• ručno - čamcima se dolazi do hranidbenih mjesta gdje se ostavlja hrana,
• poluautomatski - pomoću manjih kontejnera hrana se preko nasipa dovozi na određena mjesta, i
• automatski - kompjuterskim putem programira se količina i vrijeme ispuštanja hrane u ribnjak.

[ ... ]

Vrste krmiva

Vrste krmiva

- krmiva ili stočna hrana

- prema podrijetlu dijele se na:
..... Biljna
..... Životinjska
..... Mineralna

- prema količini iskoristivih hranjivih tvari (prema hranjivoj vrijednosti):

a) VOLUMINOZNA (dijetna uloga)
1) STOČNA (voda)
- zelene biljke, nusproizvodi u ind. šećera, piva, gomolj, tikvenjače, korjenjače
2) SUHA
- sijena, slame

b) KREPKA – koncentrati (opskrba domaćih životinja potrebnim hranjivim tvarima)
- Ugljikohidrati
- Bjelančevinasta: biljna, životinjska
- Krmne masti
- Dodaci stočnoj hrani

[ ... ]

Hranjive tvari i njihova uloga

Hranjive tvari i njihova uloga

- Hranjive tvari se mogu iskoristiti kao izvor energije
- Imamo 3 osnovne energetske hranjive tvari
1) Bjelančevine
2) Masti
3) Ugljikohidrati
- Biokatalizatori su vitamini i minerali (anorganske tvari) i voda

- ULOGA:

1. Bjelančevine
• Izgrađuju žive stanice
• Koriste se kao izvor energije kada je organizam u stanju potpunog gladovanja
• Ako se unose u velikoj količini u organizam tada prelaze u masti i pohranjuju se u masne depoe ili skladišta

2. Masti
• Služe kao rezervni izvor energije – jako se kvari

3. Ugljikohidrati
• Organizam ih uzima u ograničenim količinama i služe mu isključivo kao izvor energije – najvažniji u hranidbi
• U suvišku prelazi u mast
• Životinja – škrob, celuloza
• GLUKONEOGENEZA – proizvodnja ugljikohidrata iz bjelančevina i masti

* BIOKATALIZATORI
• Ubrzivači kemijskih reakcija u organizmu
• Sudjeluju u probavi hrane i metabolizmu hranjivih tvari
• Proizvode ih endokrvne i egzokrvne žlijezde (hormoni i enzimi)

** Vitamini
• organski, esencijalni mikrosastojci hrane
• sudjeluju u metabolizmu (kao sastavni dio enzima ili u obliku sličnom krmivima)
• opskrba – iz osnovne hrane
- iz dodataka hrani (premiksi)
- sintezom u organizmu
• podjela
- topivi u vodi (C i B komp.)
- topivi u mastima (A, D, E, K)
• avitaminoze
• hipovitaminoze, hipervitaminoze

** Minerali – anorganski esencijalni sastojci
• Podjela – makro i mikroelementi
• Osmotski tlak, acidobazna ravnoteža u tjelesnim tekućinama
• Prijenos podražaja (Ca, Mg, K)
• Ugrađeni u organske spojeve (amk, vit, hormone...)
• Opskrba: iz osnovne hrane (životinjskog porijekla) i iz dodataka (premiksa)

[ ... ]

Građa i funkcija probavnih organa

Građa i funkcija probavnih organa

- Za normalan rast i razvoj svakog organizma potrebne su hranjive tvari (ugljikohidrati, mast, proteini, vitamini, H₂O, O₂, minerali) - ove tvari su izvor energije i služe za izgradnju organizma. Hrana se u probavnom sustavu mora mehanički usitniti, te kemijski razgraditi na jednostavne molekule (glukoza, aminokiseline, glicerol, masne kiseline) da bi se mogla resorbirati.

- Probavni sustav započinje u usnoj šupljini > ždrijelo > jednjak > želudac > dvanaesnik > tanko crijevo > debelo crijevo > anus

- Hrana se u ustima usitnjava i natapa slinom nakon toga dolazi do gutanja koji zalogaj prenosi preko ždrijela i jednjaka u želudac. Gutanje je refleksni čin. Epiglotis zatvara dušnik a nepce se podigne da hrana ne uđe u nosnu šupljinu. Zalogaj ulazi u želudac pomoću peristaltike jednjaka. U želucu se hrana miješa sa želučanim sokom, sve dok ne postane polutekuća smjesa. Nakon toga hrana ide u dvanaesnik gdje se tekuća masa miješa sa žuči i enzimima gušteraće. U tankom crijevu se događa najvažnija resorpcija. Nakon toga ide u debelo crijevo gdje se odvaja voda i sol. Probava završava analnim otvorom i defekacijom neiskorištenih hranjivih tvari.

[ ... ]