SMJEŠTAJ PTICA
Danas, u trgovinama s kućnim ljubimcima, možemo bez teškoća naći kavez, koji nam odgovara svojom veličinom, no uvijek je dobro uzeti veći kavez, s odgovarajućim promjerom rešetki. Kavez je najbolje smjestiti na mjesto s vrlo malom, ili nikakvom mogućnošću uznemiravanja ptice. Dnevna soba dobar je izbor mjesta boravka za tigrice i druge papige, koje su u "komunikaciji" sa čovjekom. Treba voditi brigu i o utjecaju temperature i svjetla. Pri tome ćemo izbjegavati držanje ptica u kuhinji, jer će se promjena temperature u prostoriji loše odraziti na njen biološki sat. Držanje ptice u mraku ima isti efekt, zato kod držanja ptice u prostoru s malo prirodnog svjetla, treba osigurati 12-14 sati umjetnog svjetla na dan. Kavez treba smjestiti u kut sobe, kako bi ptica mogla vidjeti što se oko nje događa, a poželjno ga je staviti u razinu naših očiju, da bi stekla više sigurnosti. Imajmo na umu da će ptica raditi nered u kavezu i izvan njega, pa se radi izbjegavanja velikog nereda zaštićuje pozadina ili strane kaveza, npr. kartonom. Ako se drži više ptica u sobi, nastajat će i prašina. U tom slučaju treba otvoriti prozore, ali ne smijemo dozvoliti da temperatura padne prenisko. Na ovaj način se smanjuje i količina bakterija.
U kavezu moramo osigurati i odgovarajuće posude za hranu i vodu. Postoje različiti oblici posuda, kao što su zemljane, staklene, metalne ili plastične. Metalne posude upotrebljavaju se kod ptica s jakim kljunom, npr. papiga. Zemljane posude se koriste za ptice koje se hrane nektarom, zato što takvu posudu ne mogu prevrnuti, čemu su inače sklone. Plastične i staklene posude su pogodne za ptice koje se hrane sjemenjem.
HRANIDBA
Kad se ptica jednom ustali u svojoj novoj okolini, dobro je držati se pravila, u smislu vremena hranjenja. Mnogim pticama je dostatna hranidba jednom dnevno, ali bitno je pri tome odrediti vrijeme davanja hrane.
Npr. ako hranu dajemo oko 8 sati ujutro, većina hrane bit će pojedena do popodneva, pa ćemo morati dati polovicu od količine hrane dane ujutro. Ako pak ostane mnogo hrane u posudi, postepeno ćemo reducirati količinu hrane, dok ne dođemo do one koja je odgovarajuća za pticu.
Za vrijeme vrućih dana, hrana se može pokvariti, pogotovo hrana za ptice nektarice. U takvim slučajevima, poželjno je hranu davati 2x dnevno. Naravno, vrsta hrane se ne smije naglo mijenjati!, ako postoji potreba za promjenom, ona se mora obaviti postupno. Najbolji način za to je da svaki dan kombiniramo manju količinu nove hrane i veću količinu stare hrane, odnosno svaki dan tu dozu nove hrane pomalo povećavamo, a stare smanjujemo.
Hranidba u ptica se razlikuje, ovisno o skupinama u kojima se nalaze.
Tako preporučljiva hrana za ptice s mekim kljunom, sastoji se od banana, jabuka, kivija, suhog grožđa, kuhane riže, te glisti.
Hrana za ptice koje se hrane sjemenkama, sastoji se od različitih mješavina sjemenja, zatim s pijeska s dodatkom minerala, a dobar je i pijesak od ljuski ostriga, uz što se obično dodaje i sipina kost.
Hrana za papige trebala bi biti raznovrsna, te sadržavati mješavine sjemenja, grožđe, naranče, banane, smokve, sušene breskve, sušeno grožđe, jabuke, grašak, mrkvu i slatki kukuruz.
Danas, na tržištu postoji gotova hrana. Većina takve hrane je prihvatljiva, ali treba izbjegavati onu koja navodno sadrži zamjenu za svježe voće, jer ništa ne može zamijeniti svježu hranu. Pri hranidbi, pticama treba osigurati i dovoljnu količinu minerala i vitamina, ali ne i pretjerivati s količinom istih.
Ptice nije dobro hraniti namirnicama za ishranu ljudi, npr. čipsom, jer takva hrana ima visoku razinu soli i drugih aditiva, koji imaju nepovoljan utjecaj na zdravlje ptice.
NJEGA PTICA
Skraćivanje noktiju
Mnogim pticama je potrebno skraćivati nokte u određenoj fazi života no, ne može se reći koliko često, jer to ipak ovisi o vrsti ptice. Pažljivo se odsijeca nokat po nokat, odstranjujući samo mali, krajnji dio nokta, ostavljajući rub od 1-2 mm od odsječenog kraja, do krven žile u unutrašnjosti nokta. Uvijek je bolje skratiti manje, nego previše. Ako je nokat predug, tj. nije skraćivan godinu i više, ne možemo ga skratiti odjednom, jer postoji šansa da napravimo rez na krvnoj žili, te tako prouzročimo krvarenje. Stoga, skraćivanje nokta moramo obaviti u nekoliko navrata.
Kad jednom odstranimo suvišni dio nokta, unutrašnja krvna žila se proširi i sljedeće skraćivanje možemo obaviti ponovno za 6 mjeseci. Ako presiječemo krvnu žilu, krvarenje može biti teško zaustavljivo. Manje krvarenje možemo zaustaviti stavljanjem komadića pamučne vune preko kraja nokta, kroz nekoliko minuta. Nakon toga, pticu treba vratiti u kavez i ostaviti je na miru. U protivnom, možemo uzrokovati stres u ptice, pri čemu će se povisiti njen krvni tlak i broj otkucaja srca, pa se krvarenje opet pojavljuje.
Odstranjivanje perja
Razlog za odstranjivanje perja leži u obuzdavanju leta, odnosno sprječavanju letenja ptice.
Pravilo u provođenju ovog zahvata sastoji se u otklanjanju primarnog i sekundarnog perja s jednog krila. Bit obavljanja postupka na jednom krilu je gubitak ravnoteže, tako će ptica podizati samo jednu stranu, i to će joj onemogućiti let. Naravno, pri tome treba ostaviti nekoliko pera s vanjske strane, kako ptica ne bi izgubila na svojoj atraktivnosti. Odstranjivanje perja ne predstavlja bol za pticu, jer u perju nema osjetila, ali treba paziti da se ne odstrane pera u rastu, koja su prokrvljena za vrijeme rasta. Efekti odstranjivanja perja trajati će samo do sljedećeg mitarenja, kada se ono u potpunosti obnavlja.
Kako naučiti pticu oponašanju govora?
Moguće je brojne vrste ptica naučiti oponašanju govora, ali ako želimo imati takvu pticu, najbolje se odlučiti za papigu. Za tu svrhu, pticu je dobro smjestiti uz telefon, tako će ona naučiti riječi koje se najčešće ponavljaju. Ako želimo proširiti obujam naučenih riječi, odnosno ubaciti neke kompliciranije riječi, onda ih treba ponavljati više puta. Kad ptica nauči jednu riječ, npr. "halo", treba ju ignorirati na neko vrijeme, pa kad ponovno izgovori "halo", treba joj prići i pričati s njom, te ju obavezno nagraditi komadom njene najomiljenije hrane. Potom se treba ponovno udaljiti od ptice, jer će prestati izgovarati naučene riječi, zbog posvećene joj pažnje. Ako nastavimo učenje ptice na ovaj način, ona bi mogla, kroz određeno vrijeme, postati aktivni sugovornik.
Svaka je papiga sposobna oponašati ljudski govor, ali ne može se garantirati uspjeh, jer to ovisi o karakteru pojedine ptice i upornosti trenera. Velike papige, kao što je Ara, imaju ekvivalent inteligencije ravan djetetu od četiri godine starosti, pa je s takvim pticama lakše raditi.
Izvor: Veterinar, Časopis studenata veterinarske medicine Zagreb, 2000.
.. |
Oznake
anestezija
antibiogram
bakterije
bik
bjesnoća
bolesti i poremećaji
BSE
bubrezi
cijepljenje
deratizacija
dezinfekcija
dezinsekcija
diabetes mellitus
disanje
dišni organi
divlja svinja
divljač
dlaka
dokumenti
enteritis
estrus
evidencije
FIP
FIV
glodavci
goveda
hepatitis
higijena
hrana za ribe
hranjive tvari
infekciozna anemija
inkubator
insekti
jetra
kafilerije
kalcivirusna infekcija
kastracija
ketoza
kirurgija
kokoš
kolike
konji
kopitari
kornjače
koronavirusni enteritis
kosti
kostur
koze
koža
krmiva
krv
krvarenje
krvotok
krvožilni sustav
kunić
kupiranje
leptospiroza
leukoza
liječenje
lijekovi
linjanje
lovište
ljuštenje
mačja leukemija
mačke
magarac
mastitis
meso
mikročipiranje
miševi
mladunčad
mlijeko
mokraća
mokraćni sustav
nacjepljivanje
nekroza
njega
obrezivanje kopita
odrožnjavanje
operativni zahvat
otpornost
ovce
panleukopenija
papkari
paraziti
parvoviroza
pastuh
pčelarstvo
pčele
perad
perje
pobačaj
porod
potkivanje
povrede
prekomjerna tjelesna težina
preosjetljivost na hranu
pretrage
previjanje
probava
probavni sustav
psi
ptice
puran
rane
razmnožavanje
reprodukcija
ribe
ribnjak
rinotraheitis
rogovi
sanitacija
skraćivanje očnjaka
slinavka
srce
sterilizacija instrumenata
stočarstvo
stočna hrana
stoka
svinje
svinjska kuga
svjedodžba
svježina
šap
štakori
štenećak
TBC
tetanus
trihinela
trihineloskopija
trijas
tuberkuloza
uklanjanje lešina
umjetno osjemenjivanje
upale
uzgoj bakterija
uzgoj virusa
vepar
veterinarska škola
veterinarski tehničar
virusi
virusni peritonitis
vrbanac
zakon o zaštiti životinja
zarazne bolesti
zec
zubi