Čimbenici rizika za pojavu i širenje KSK
Domaće svinje:
- hranidba napojem (otpaci ili ostaci hrane iz restorana, industrijskih kuhinja, bolničkih kuhinja, klaonica,...)
- nekontroliran promet svinja i proizvoda od svinja (uključujući nekontrolirano kretanje osoba i vozila unutar i između više gospodarstva), te kontakt sa svinjama sa susjednog gospodarstva
- kontakt s divljim svinjama (izravan i neizravan)
Divlje svinje:
- hranidba napojem (ograđena lovišta)
- ostaci mesa i proizvoda od mesa svinja na izletištima, odmorištima, ilegalnim odlagalištima otpada
Kako se bolest širi?
Najčešći izvor infekcije su životinje u inkubaciji tj. kad još ne pokazuju znakove bolesti, i one trajno zaražene virusom koje ne pokazuju vidljive kliničke znakove bolesti. Takve životinje svojim sekretima i ekskretima (mokraćom, fecesom, iscjetkom iz nosa i očiju, spermom) izlučuju virus u svoju okolinu. Stavljanjem u promet takvih životinja bolest se najčešće širi na veće udaljenosti, izravno preko zaraženih životinja ili neizravno kontaminiranim prijevoznim sredstvima.
Isto tako i osobe koje su u kontaktu sa svinjama (timaritelji, prijatelji životinja, uzgajivači, trgovci i drugi) mogu na svojoj odjeći, obući, kosi, rukama i opremi prenositi uzročnika KSK i tako širiti bolest.
Što morate/možete vi učiniti?
Posjednici svinja dužni su radi sprječavanja unošenja i širenja virusa KSK na svojim gospodarstvima uspostaviti veterinarsko-zdravstveni red te aktivno sudjelovati u provedbi zakonom propisanih mjera, i to:
1) Za uzgoje do 10 svinja
- gospodarstvo mora biti ograđeno, a ulaz u objekte pod kontrolom
- organizirati i provoditi dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju
- osigurati propisno zbrinjavanje uginulih životinja, krutog gnoja, gnojevke i otpadnih voda.
- svi koji uoče ili imaju ikakva saznanja o pojavi bilo kakvih znakova bolesti, sumnji na bolest, ili neuobičajenom ponašanju svinja unutar ili izvan gospodarstva, obvezni su o tome izvijestiti veterinara
2) Za uzgoje od 11 do 100 svinja
uz mjere navedene pod 1) i sljedeće:
- radnicima i posjetiteljima osigurati zaštitnu odjeći i obuću
- na ulazima na farme mora biti dezbarijera za vozila i ljude
- za dezinfekciju primjenjivati odobrena sredstva u propisanim koncentracijama
- za rad u objektu sa svinjama osigurati zaštitnu odjeću i obuću samo za tu namjenu, te je zabranjen izlazak sa gospodarstva u istoj
3) Za uzgoje od 101 i više svinja
uz mjere navedene pod 2) i sljedeće:
- osigurati osobu za održavanje dezbarijera i evidenciju o tome
- svi zaposlenici na farmi obavezni su pri ulasku u farmu dezinficirati ruke i obuću
- osigurati garderobe za zaštitnu odjeću i obuću odvojeno "čisto" i "nečisto", po potrebi prostor za tuširanje
- zabranjen izlazak iz kruga farme u zaštitnoj odjeći i obući te njihovo iznošenje
- osigurati praonicu zaštitne odjeće
- zabranjeno je držanje drugih vrsta životinja u krugu farme
- zabranjeno je unošenje i iznošenje sa farme pribora, alata ili opreme koja se koristi u objektima, za rad sa svinjama
- zabranjeno je unošenje na farmu hrane za ljude od strane pojedinca, osobito svinjskog mesa i proizvoda podrijetlom od svinjskog mesa
- zaposlenici farme ne smiju se baviti uzgojem svinja u svom domaćinstvu
- zaposlenici farme ne smije raditi u objektima za uzgoj svinja izvan onih na farmi
- zaposlenici farme ne smiju sudjelovati u lovu na divlje svinje niti obavljati poslove oko živih ili mrtvih divljih svinja
- zaposlenici koji su slučajno bili u kontaktu s bolesnim ili sumnjivim svinjama, njihovim dijelovima ili proizvodima, obavezni su o tome obavijestiti odgovornu osobu, prije ulaska u krug farme
Zabranjeno je korištenje napoja u hranidbi svinja (osim na gospodarstvima gdje se drži manje od 10 svinja, uz uvjet da je napoj termički obrađen na 90´C kroz 60 minuta i to samo do ulaska Hrvatske u EU).
VAŽNA PREPORUKA POSJEDNICIMA SVINJA!
Ne stavljati svinje u promet najmanje 21 dan nakon uvođenja novih svinja sa sajmova ili drugih mjesta, na gospodarstvo.
KONTROLA KSK u RH
Od 1. siječnja 2005. godine cijepljenje svinja protiv KSK je ZABRANJENO!
Koristi i troškovi nove politike kontrole KSK
Koristi:
- ušteda troškova cijepljenja svinja
- mogućnosti za izvoz, pristup tržištu EU
Troškovi:
- praćenje stanja KSK domaćih i divljih svinja
- povećani rizik od pojave KSK
- troškovi iskorjenjivanja KSK
Mjere za suzbijanje i iskorjenjivanje KSK
- U slučaju izbijanja KSK provodi se "stam-ping out" bez cijepljenja tj. usmrćivanje svih svinja na zaraženom gospodarstvu i svinja koje su bile u izravnom ili neizravnom kontaktu sa zaraženima; neštetno uklanjanje trupla svinja (na način da se uništi izvor i spriječi širenje zaraze); čišćenje i dezinfekcija. Za dezinfekciju se najčešće koristi 2% NaOH ili 2% formalin.
VAŽNO!
Posjednik svinja mora svaku sumnju na KSK odmah prijaviti veterinaru, kako bi u slučaju potvrde KSK dočim prije dobio naknadu štete od države za uginule i usmrćene svinje.
Posjednik svinja mora biti svjestan da u slučaju izbijanja KSK u njegovom dvorištu, a ako nadležni veterinarski inspektor utvrdi potpuno ignoriranje provedbe naređenih biosigurnosnih mjera za sprječavanje pojave i širenja KSK može izgubiti pravo na naknadu štete.
(Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva)
Svinjska kuga je virusna zarazna bolest koja napada domaće i divlje svinje. Ona nije zoonoza - ne prenosi se sa životinje na čovjeka. Svinjaska kuga je proširena po svim kontinentima iako ima zamalja gdje se ona ne javlja već godinama. Uzročnik bolesti je virus iz porodice Togaviridae koji ima RNA. Relativno je otporan na visoke temperature, dok ga niske temp. konzerviraju, pa može u smrznutom mesu ostat virulentan do 4 godine. Virus se najčešće širi termički neobrađenim napojem, nekontroliranim prometom svinja i njihovih proizvoda, kontakt sa divljim svinjama, kliconoše i kontaminirani predmeti, hrana, voda, druge domaće životinje, te čovjek. Virus ulazi u organizam preko tonzila (krajnika) i umnaža se u limfnom tkivu. Može ući i preko rana i umnažati se u limfnom tkivu. Nakon toga nastaje septikemija i virus se umnaža u krvi i onda budu zahvaćeni svi parenhimatozni organi. Najviše strada endotel krvnih žila pa nastaju krvarenja i infarkti. Inkubacija (vrijeme od ulaska uzročnika u organizam do prvih znakova bolesti) traje 7-10 dana.
Postoje dva oblika:
1. KLASIČNI
- kod perakutnog tijeka životinja ugiba bez znakova
- kod akutnog tijeka javlja se promukli glas, nereagiranje na buku, otežano disanje, zbog bolova na papcima hoda na vrhovima papaka i na kraju se više ne diže
- mala prasad ima tremor (drhtanje tijela)
- na koži se javlja crvenilo u obliku osipa - prelazi u cijanotičnu (plavkastu) boju, a posebno se javljaju na uškama, rilu i repu
- bređe krmače pobace
- očni kapci su slijepljeni gnojnim sekretom
2. ATIPIČNI
- očituje se blagim tijekom
- od početka su izraženi simptomi na pojedinim organima (plućima, crijevima…) i središnjem živčanom sustavu (nekoordinirane kretnje, pijetlov hod, kretanje u krug, grčevi…)
- ili se bolest očituje izuzetnom žestinom i visokom smrtnošću
Životinje se ne liječe nego se neškodljivo uklanjaju. Vakcina postoji ali je zabranjena jer je u vakcini umrtvljeni uzročnik pa neke životinje ne stvore imunitet nego se zaraze što se onda prenosi na druge životinje pa mogu nastati dodatni problemi. Postoje različite preventivne mjere kao prokuhavanje napoja, sprječavanje kontakta sa divljim svinjama, poboljšanje zoohigijenskih uvjeta na farmama, zabraniti ulazak neovlaštenim ljudima, prijaviti veterinaru svako sumnjivo ponašanje…
