- Krvarenje (hemoragija) je istjecanje krvi iz krvnih žila. Prema izvoru razlikuju se arterijsko, vensko, kapilarno i parenhimsko krvarenje.
- Organizam nastoji vlastitim snagama zaustaviti krvarenje, a u tom najvažniju ulogu ima proces zgrušavanja krvi i stezanje ozljeđene žile. Krvarenje privremeno zaustavljamo: pritiskom na mjesto koje krvari, a za to koristimo povoj na pritisak, postavljanje elastične vrpce (Esmarchova vrpca) na ekstremitete i rep. Mjesto postavljanja ovisi o vrsti krvarenja. Kod arterijskog između srca i rane, a kod venskog periferno od rane. Vrpca ne smije stajati duže od 2 sata zbog nekroze, a preporuča ju se otpustiti svakih 20 min. Ako ovim metodama krvarenje ne zaustavimo, treba primjeniti neku od trajnih metoda, a to su: mehaničke, fizikalne i kemijske.
- Mehaničke metode smo podijelili na podvezivanje ili ligaturu koja je najsigurnija metoda jer se tako potpuno prekida protok krvi, a obavlja se sterilnim resorbirajućim koncem. Ligatura se postavlja tako da se Peanovom hvataljkom uhvati žila i nju se postavlja dvostruka petlja koja se čvrsto stegne.
- Torzija krvnih žila primjenjuje se u manjih žila, a izvodi se tako da se žila uhvati peanom i zarotira.
- Tamponada se koristi kod krvarenja koja se ne mogu brzo zaustaviti a to su šuplji organi i duboke rane. Tamponirati se mora čvrsto, ali ne prejako da ne izazovemo nekrozu. Za tamponiranje šupljina koristi se sterilna dušica nogometne lopte, koja ostaje 24 – 48 sati u šupljini.
- Fizikalnim metodama izaziva se zgrušavanje krvi na mjestu krvarenja. Elektrokauter (termokauter) se upotrebljava pri svim operacijskim zahvatima i njime se koaguliraju žile prije nego se prerežu. Kod njegove upotrebe koristimo i gumenu ploču da spriječimo strujni udar. Ferokauter ili željezo za paljenje upotrebljava se tako da ga se najprije ugrije, a zatim se pritisne na mjesto krvarenja. Koristi se za rožnate tvorevine (kod odrožnjavanja).
- Kemijski se krvarenje zaustavlja lokalnom ili parenteralnom primjenom kemijskih sredstava. Lijekovi koji djeluju lokalno zovu se vanjska sredstva, a to su fibrinska pjena i trombin. Unutarnja sredstva primjenjuju se parenteralno, a dijele se na vaskonstriktore (adrenalin) i na tvari koje ubrzavaju zgrušavanje krvi (vitamin K i C).
- Nakon većeg gubitka krvi potrebno je izvesti transfuziju kojom će se nadoknaditi izgubljena krv. Ako nije moguće treba dati barem infuziju.
.. |
Oznake
anestezija
antibiogram
bakterije
bik
bjesnoća
bolesti i poremećaji
BSE
bubrezi
cijepljenje
deratizacija
dezinfekcija
dezinsekcija
diabetes mellitus
disanje
dišni organi
divlja svinja
divljač
dlaka
dokumenti
enteritis
estrus
evidencije
FIP
FIV
glodavci
goveda
hepatitis
higijena
hrana za ribe
hranjive tvari
infekciozna anemija
inkubator
insekti
jetra
kafilerije
kalcivirusna infekcija
kastracija
ketoza
kirurgija
kokoš
kolike
konji
kopitari
kornjače
koronavirusni enteritis
kosti
kostur
koze
koža
krmiva
krv
krvarenje
krvotok
krvožilni sustav
kunić
kupiranje
leptospiroza
leukoza
liječenje
lijekovi
linjanje
lovište
ljuštenje
mačja leukemija
mačke
magarac
mastitis
meso
mikročipiranje
miševi
mladunčad
mlijeko
mokraća
mokraćni sustav
nacjepljivanje
nekroza
njega
obrezivanje kopita
odrožnjavanje
operativni zahvat
otpornost
ovce
panleukopenija
papkari
paraziti
parvoviroza
pastuh
pčelarstvo
pčele
perad
perje
pobačaj
porod
potkivanje
povrede
prekomjerna tjelesna težina
preosjetljivost na hranu
pretrage
previjanje
probava
probavni sustav
psi
ptice
puran
rane
razmnožavanje
reprodukcija
ribe
ribnjak
rinotraheitis
rogovi
sanitacija
skraćivanje očnjaka
slinavka
srce
sterilizacija instrumenata
stočarstvo
stočna hrana
stoka
svinje
svinjska kuga
svjedodžba
svježina
šap
štakori
štenećak
TBC
tetanus
trihinela
trihineloskopija
trijas
tuberkuloza
uklanjanje lešina
umjetno osjemenjivanje
upale
uzgoj bakterija
uzgoj virusa
vepar
veterinarska škola
veterinarski tehničar
virusi
virusni peritonitis
vrbanac
zakon o zaštiti životinja
zarazne bolesti
zec
zubi